| Kontakt

Intervju direktora Uprave za nekretnine, Dragana Kovačevića

Datum objave: 21.08.2017 | Autor: UZN

Ispis Štampaj stranicu


KOVAČEVIĆ: Geodetski premjereno 40 odsto teritorije Crne Gore, duplo više od plana

 

Prostor i životna sredina su najčešće ograničeni, pa slobodno mogu reći i neobnovljivi resursi, zato smatram da negativni trendovi u prostornom planiranju koji se manifestuju kroz neplansku i nekontrolisanu gradnju, moraju biti svedeni na minimum, kaže direktor Kovačević

 

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević, saopštio je da je geodetski premjereno gotovo 40 odsto teritorije, što je duplo više od plana.

"Zahvaljujući zajmu Svjetske banke - Projektu zemljišne administracije i upravljanja( LAMP), kao i velikoj podršci Vlade, ukupna površina koja je obuhvaćena evidencijom u katastru nepokretnosti je 555.000 hektara što je u odnosu na planiranih 250.000 hektara iz Srednjoročnog programa radova, napredak od institucionalne važnosti, značajan  za sve korisnike usluga i prostornih podataka", rekao je Kovačević u intervjuu za Portal Analitika.

Prema njegovim riječima, na kraju prošle godine, broj neriješenih predmeta u procentima iznosio je samo četiri odsto.

"Brzina rješavanja upisa rezultat je, nesporno, predanog i ažurnog poslovanja Uprave. To nije bilo ni malo lako, uz ozbiljan deficit kadrovskih kapaciteta, uslovljen veoma ograničenim budžetom i nedostatku adekvatnih finansijskih sredstava. Opredijeljeni budžet, kojim raspolažemo, definitivno nije prava mjera kompleksnog poslovanja Uprave. Moramo ulagati u kadrovske kapacitete, sačuvati sposobna i stručna lica, jer je to značajna  investicija u budućnost, u prosperitet i progres kojem svaka strogo stručna institucija teži", naveo je Kovačević, najavivši značajnu ulogu Uprave u predstojećoj legalizaciji neformalnih objekata.

ANALITIKA: Vlada je treći put odložila primjenu Zakona o legalizaciji neformalnih objekata. Prema novom roku, primjena zakona počinje od naredne godine. Da li je Uprava spremna za realizaciju ovog projekta i što je potrebno za postupak legalizacije?

KOVAČEVIĆ: Uprava za nekretnine je spremna i imaće značajnu ulogu u implementaciji Zakona o legalizaciji objekata, koji je trebao da stupi na snagu još jula ove godine. Nije u našoj nadležnosti početak realizacije, odnosno početak sprovođenja ovog zakona.

Ono što već sada možemo najaviti je da će Uprava za nekretnine biti polazna tačka, temelj i sistemski kompleksna osnova na kojoj će ovaj projekat otpočeti realizaciju.

Za postupak legalizacije potrebna je dokumentacija koju izdaju Uprava i lokalni katastri, takođe, uslovi za legalizaciju su i digitalni planovi kao i orto-foto snimci.

Na kraju ovog zahtjevnog procesa, Uprava donosi rješenja o uknjižbi svih legalizovanih objekata. Moram da naglasim da legalizacija neformalnih objekata za Upravu ne predstavlja puko sprovođenje zakona, već učešće u izuzetno složenom procesu, koji zahtijeva vrijeme, temeljan i kontinuiran rad sa punim kapacitetima. Naravno, Uprava ima mehanizme pomoću kojih će omogućiti da, u domenu njenih nadležnosti, pruži svoj puni doprinos u implementaciji ovako značajnog pravnog akta, na zadovoljstvo, prije svega građana, kao i svih učesnika u projektu.

ANALITIKA: Značajno ste smanjili nepremjereni dio Crne Gore. Možete li u brojkama saopštiti kolika je površina u pitanju?  Koliko je to u odnosu na plan?

KOVAČEVIĆ: Važno je istaći činjenicu da bez pouzdanih i tačnih katastarskih podataka, danas, ne bi bilo zamislivo savremeno bankarstvo, prostorno planiranje, statistika, poreska politika, rad notara, tužilastva, privatnih geodetskih firmi, sudstva, državnih agencija, Agencije za borbu protiv korupcije i pranja novca, Uprave policije, ujedno cjelokupanog  sistema poslovanja koji u svom fundusu zahtijeva  preciznost podataka, a koje distrubuira Uprava za nekretnine.

Smatram da je od institucionalnog značaja svaki korak ka prosperitetu, svaki napredak na polju razvojne politike, kao i implementacija savremenih metoda u poslovanju na svim nivoima državne Uprave. U tom pravcu se razvija i naša vizija. Usmjerena je ka jedinstvenom, preciznom i pouzdanom  katastru nepokretnosti. Moj stav je da bez dobre razvojne politike nema dobrog rukovodećeg tima.

Konkretno, kada je riječ o katastru nepokretnosti, Uprava za nekretnine konstantno radi na unapređenju istog, nadogradnjom novog softverskog sistema. To je proces koji zahtijeva periodične aktuelizacije novih projekata ali i određene stanke u dinamici poslovanja.

 Ipak, danas svjedočimo velikom napretku. Naime, zahvaljujući zajmu Svjetske banke - Projektu zemljišne administracije i upravljanja( LAMP), kao i velikoj podršci Vlade, ukupna površina koja je obuhvaćena evidencijom u katastru nepokretnosti je 555.000 ha (oko 40% teritorije Crne Gore), što je u odnosu na planiranih 250.000 iz Srednjoročnog programa radova, napredak od institucionalne važnosti, značajan  za sve korisnike usluga i prostornih podataka.

ANALITIKA: Poznato je vaše učešće u premjeravanju koridora za auto-put, projekta dalekovoda i Jadransko-jonskog puta. Utisak je javnosti da to ne bi bilo moguće bez velikog angažovanja Uprave za nekretnine. S obzirom da je u taj posao uključen veliki broj vlasnika privatnog zemljišta ali i investitora i podizvođača, da li ste imali krupnijih problema na premjeravanju?

KOVAČEVIĆ: Aktivnosti Uprave za nekretnine usmjerene su i na realizaciju projekata koji su od velike važnosti za Crnu Goru. Kako ste kazali, Uprava je imala značajnu ulogu u dijelu obezbjeđivanja podataka i učešća u realizaciji eksproprijacija za potrebe implementacije kapitalnih projekata, kao sto je ujedno i najznačajniji i najsloženiji projekat u istoriji Crne Gore, autoput Bar - Boljari.

Da ne zaboravimo, učešćem u realizaciji projekata kao što su Jadransko - jonski put, te dalekovod Tivat - Čevo - Pljevlja, kao i podzemni kabl Italija - Crna Gora, smatram da smo ojačali kao institucija, a svoj doprinos mjerimo s činjenicom da je početak radova na ovako važnim projektima za državu Crnu Goru utemeljen na eksproprijaciji i podacima koje su naša nadležnost.

 Pravnim institutom koji dozvoljava prinudni prelaz nepokretnosti iz privatne u državnu svojinu zbog opšteg dobra, a uz nadoknadu, odnosno eksproprijacijom obuhvaćen je kompleksan sistem koji u svom procesu integriše procjenu svih nepokretnosti a koje su predmet eksproprijacije, kao i kompletne geodetske podloge za projektovanje. Izradom geodetske podloge u razmjeri od 1:1000, doprinijeli smo da se projektovanje značajne dionice, auto-puta od Mateševa do Andrijevice nastavi planiranom dinamikom.

S ponosom možemo da isteknemo da smo dio kapitalnih projekata Crne Gore. U saradnji sa resornim ministarstvima, obezbijedili smo i podatke za razgraničenje, identifikaciju i obilježavanje granica države i novoformiranih opština u Crnoj Gori, na brz i kvalitetan način.

ANALITIKA: Da li imate i međunarodnu saradnju?

KOVAČEVIĆ: Na "domaćem" terenu predstavljamo važan dio državnog aparata, međutim istakao bih veoma uspješnu saradnju i na međunarodnom nivou, gdje smo u posljednje dvije godine napravili značajne korake u implementaciji visokih standarda, usvajanjem savremenih ideja i potrebe za modernom tehnologijom.

Danas možemo s ponosom da istaknemo da smo postali punopravna članica svjetski poznatih organizacija. Projekat zemljišne administracije i upravljanja LAMP, poboljšao je efikasnost u prostoru zemljišnog planiranja, a razvoj infrastrukture znatno je unaprijedio i IMPULS projekat, koji je finansirala švedska vlada. Saradnjom na međunarodnom nivou, pružamo svoj puni doprinos u pristupnim pregovorima za ulazak u Evropsku uniju.

ANALITIKA: Pod Upravom za nekretnine se nalaze katastri. Da li ste zadovoljni radom katastarskih službi gradova? Ima li tu prostora za napredak? Zašto se građani žale na lokalne katastre?

KOVAČEVIĆ: Složio bih se sa Vama, da ste mi ovo pitanje postavili ranije, ali danas raspolažemo sa podacima koji govore u prilog dobrom rejtingu Uprave za nekretnine. Naime temeljna analiza, posredstvom anketa i upitnika, pokazala je da vraćamo polako povjerenje naših građana. Uspješno smo realizovali i i projekat Obilježi svoje, u okviru kojeg su građani obilježavali granice svojih nepokretnosti, i uticali na tačnost podataka koji se nalaze u katastru.

Ubrzan proces uknjižbe nepokretnosti i činjenica da je procenat nezavršenih predmeta smanjen na tri odsto, dovoljno govori o tome da smo na dobrom putu, kao servis građana. Neprestano osluškujemo zahtjeve građana, pa smo razvojem on line servisa za distribuciju podataka, stvorili mogućnost da javni i privatni sektor na brz i efikasan način koristi elektronske servise, što je znatno smanjilo biznis barijere i razvilo elektronsko poslovanje u Crnoj Gori.

Uprava za nekretnine je, u prethodne dvije godine, posredstvom dobrog menadžmenta uložila svoj maksimalan doprinos, da nivo administrativnog poslovanja uskladi u potpunosti sa zahtjevima i očekivanjima  građana: djelovali smo sa više nivoa; uticali na donošenje nove pravne regulative; unaprijedili sistem rada unutar službi, i na kraju, uspjeli smo da promijenimo i sam zakon. Ishodom ovako definisane unutrašnje politike mi smo i više nego zadovoljni.

Kao rezultat svega toga, naše stranke danas imaju mogućnost da u roku od 24 časa, uz podnešen zahtjev, dobiju rješenje i vlasnički list. Za nas ovo predstavlja jedan veliki iskorak u borbi protiv biznis barijera, a za građane, uštedu vremena u procesu koji je usmjeren na našu administraciju. Naš najveći uspjeh i pokazatelj apsolutnog kredibiliteta Uprave za nekretnine je krajnji bilans neriješenih predmeta u upravnom postupku.

Na kraju prošle godine broj neriješenih predmeta u procentima iznosio je samo četiri odsto. Brzina rješavanja upisa rezultat  je, nesporno, predanog i ažurnog poslovanja Uprave. To nije bilo ni malo lako, uz ozbiljan deficit kadrovskih kapaciteta, uslovljen veoma ograničenim budžetom i nedostatku adekvatnih finansijskih sredstava. Ipak, uspjeli smo da prevaziđemo mnoge barijere u poslovanju, sa odličnom dinamikom i ozbiljnim opredjeljenjem da Crnu Goru, pozicioniramo visoko na geodetsko - katastarskoj mapi Evrope.

ANALITIKA: Pošto ste strogo stručna državna institucija, da li ste zadovoljni opredijeljenim budžetom? Da li Vam nedostaje stručni kadar?

KOVAČEVIĆ: Kada govorimo o budžetu, uvijek se vodim percepijom poređenja sa zemljama u regionu i Evropi. Uprave, koje po svom profilu pripadaju kategoriji stručnih državnih institucija, po preporuci eksperata i eminentnih stručnjaka,vode svoju razvojnu politiku samostalno.

Njihov prosperitet zavisi isključivo od sopstvenih kapaciteta kao i kategorizaciji prioriteta, koje formira kvalitetan menadžment i odgovorno rukovodstvo. Kada uz to dodate faktor koji determiniše kvalitet, a to je profesionalnost i visoko stručni kadar, objektivan sud je, slozićete se, da takav način poslovanja državu vodi, napretku, njenoj ekonomskoj stabilnosti, sigurnim investicijama i velikoj infrastrukturnoj moći, bez izuzetka. Svjedoci smo takvih primjera u najbližem okruženju.

Ni u čemu ne zaostajemo, naprotiv: uložili smo veliki trud, dali svoj puni doprinos u okviru svojih nadležnosti, da bismo danas  s punim integritetom stajali u liniji najuspješnijih zemalja u ovoj oblasti, i u regionu i Evropi.

Kada je riječ o stručnom kadru, smatram da Crna Gora ima kadrovske kapacitete i u tom smislu, bez subjektivnog stava, zaista možemo parirati mnogim metropolama u regionu. Problem je motiv. Konkretno, kada govorimo o Upravi za nekretnine, moram da naglasim da mi imamo mogućnost da ponudimo osposobljavanje kadra, I to na visokom nivou, ali dalji  angažman uslovljen je adekvatnom novčanom nadoknadom.

Nažalost, stručnjaci u ovoj oblasti, nedovoljno finansijski stimulisani, odlaze za boljim statusom , napuštaju poslovni ambijent koji im ne donosi materijalnu satisfakciju analognu angažmanu i ličnom doprinosu. Opredijeljeni budžet, kojim raspolažemo, definitivno nije prava mjera kompleksnog poslovanja Uprave. Moramo ulagati u kadrovske kapacitete, sačuvati sposobna i stručna lica, jer je to značajna  investicija u budućnost, u prosperitet i progres kojem svaka strogo stručna institucija teži.

Ne smijemo dozvoliti ograničenja u finansijskim sredstvima kada se dovodi u pitanje opstanak kvalitetnog, sposobnog i stručnog kadra. Mi, i pored svih ograničenja, finansijskih barijera i evidentnog nedostatka visokokvalifikovanog kadra opstajemo zahvaljujući dobroj organizaciji i jasno postavljenoj hijerarhiji prioriteta sa kapacitetima s kojima trenutno raspolažemo. Optimističan sam u stavu da u perspektivi možemo očekivati proširenje kapaciteta u kadrovskom smislu, toliko da možemo odlučno nastaviti da odgovaramo svim predstojećim izazovima. Ljudski resursi i visoko stručni kadar prioritet su u svim razvijenim i konkurentnim zemljama u Evropi i svijetu. To je ujedno i princip naše politike poslovanja.

ANALITIKA: Država je procijenila da je prostor najveći resurs Crne Gore. Koliko se generalno čini da se taj resurs zaštiti?

KOVAČEVIĆ: Uprava za nekretnine je u prethodnom periodu, saglasno evropskim direktivama aktivno radila na stvaranje preduslova za implementaciju infrastrukture prostornih podataka. U cilju lakše i brže ostupnosti svih raspoloživih podataka, implementiran je GeoPortal UZN koji omogućava pristup servisima pretraživanja, pregledanja i preuzimanja za određeni broj metapodataka, setova prostornih podataka i servisa putem interneta za profesionalne korisnike, kao i za široku javnost.

Svjedoci smo da se svakodnevno ističe značaj vođenja brige o prostoru, planiranju kao i zaštiti životne sredine. Međutim, prostor i životna sredina su najčešće ograničeni, pa slobodno mogu reći i neobnovljivi resursi, zato smatram da negativni trendovi u prostornom planiranju koji se manifestuju kroz neplansku i nekontrolisanu gradnju, moraju biti svedeni na minimum. Neophodno je zajedničko djelovanje svih nadležnih organa, sa jasno definisanom dugoročnom politikom nacionalnog prostornog razvoja i strateškim ciljevima koji su usmjereni na najvažnije privredne grane kao što su turizam i poljoprivreda.

Poznato je da, osim ekološke kolektivne svijesti medju stanovništvom, glavni faktori koji utiču na prostornu politiku su i evropske integracije, globalizacija, tržišna ekonomija, trendovi urbanizacije, kaoi  demografske promjenei promjene klime. Još jedan razlog za zajedničkim djelovanjem svih relevantnih institucija u cilju racionalnog korišćenja i zaštiti javnih dobara kao i razvoja infrastrukturnih sistema.

ANALITIKA: Da li premjeravanje u tome pomaže i koliko? Koliki problem predstavlja činjenica da raniji premjeri zbog stare tehnike pokazuju drugačije rezulate od savremenih i preciznih premjera?

KOVAČEVIĆ: Uprava za nekretnine, shodno nadležnostima vodi evidenciju o nepokretnostima i pravima na njima, saglasno zahtjevima stranaka, kako fizičkih tako i pravnih lica, uz primjenu zakonske regulative. Iz tih razloga kvalitet podataka, nesumnjivo je u direktnoj vezi sa imaocima prava na nepokretnostima, jer i saglasno zakonskoj regulativi stranka je dužna da prijavi bilo koju promjenu na nepokretnosti i dostavi tačne i zakonom propisane podatke o samom imaocu prava na nepokretnostima.

Takodje, uvođenjem Notarijata, podaci o imaocima prava, sadržani u notarskom aktu su precizno upisani, što olakšava rad UZN i samim tim poboljšava kvalitet podataka.

Problem predstavljaju podaci stvarani u prethodnom periodu. Konkretno, u primorskim opština, kao što su: dio Luštice, dio Krimovice kao i određeni djelovi barske i kotorske opštine imamo katastar koji je rađen, 60-tih, 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka i to isključivo za potrebe poreske politike.

ANALITIKA: Građani tada nijesu učestvovali u procesu snimanja i premjeravanja?

KOVAČEVIĆ: Ovom prilikom bih posebno naglasio tadašnje propuste, kada je u pitanju sistem i proces izrade pouzdanog katastra. Naime, građani nijesu u dovoljnoj mjeri sudjelovali u procesu snimanja, tačnije, u postupku izlaganja na javni uvid podataka, što je u tom trenutku bilo od krucijalnog značaja za izradu tačnog i pouzdanog katastra. Danas, složićete se, svjedočimo većem nivou kolektivne svijesti stanovništa, tako da očekujemo korektnu saradnju i maksimalan doprinos stanovništva u obnovi snimanjana pomenutim lokalitetima.

Međutim, izrada novog višenamjenskog katastra nepokretnosti je jedan izuzetno zahtjevan proces, u svakom smislu, i podrazumijeva prvenstveno određena finansijska sredstva, vrijeme i kontinuitet u radu velikog broja zaposlenih u Upravi i na terenu. Na listi svojih prioriteta, Uprava za nekretnine ovu problematiku kotira visoko, prvensteveno zbog prava građana da imaju na raspolaganju pouzdan i precizan katastar, međutim potrebna nam je finansijska podrška resornih nadležnih organa kako bi u skladu sa raspoloživim sredstvima, kadrovskim kapacitetima, ažurnim i odgovornim poslovanjem zajedno stvorili novi višenamjenski katastar nepokretnosti sa tačnom i pouzdanom evidencijom podataka, na zadovoljstvo svih.

Podsjetiću još jednom na kompleksnost, obim i složenost  poslova koji spadaju pod našu  nadležnost a od velikog su značaja za javni i privatni sektor: pored osnovnih geodetskih radova, državnih premjera, kartografskih baza podataka i evidencije katastra vodovoda, tu su  i registri kućnih brojeva, ulica i trgova, evidencije o prostornim jedinicama, vođenje arhiva dokumentacije, održavanje i razvoj informacionog sistema kao i infrastruktura prostornih podataka. Svi poslovi iz navedene nadležnosti su u direktnoj vezi sa proizvodnjom i održavanjem prostornih podataka. Sasvim je jasna uloga Uprave za nekretnine.